Dolaskom lijepog vremena započinje sezona piknika, dugih šetnji, boravaka u prirodi ali i opasnosti od krpelja čija je aktivnost najizraženija tijekom proljetnih mjeseci.
Što su krpelji i kada su najaktivniji???
Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi pa su povremeno nametnici na životinjama ili čovjeku. Najaktivniji su tijekom proljetnih mjeseci, a obitavaju u područjima niskog raslinja, grmlja i granama drveća.
Kako krpelji pronalaze svoje „žrtve“?
Kada čovjek ili životinja u prirodi dotaknu krpelja, on se nožicama zakači i prijeđe na njih, te hoda po tijelu tražeći povoljno mjesto gdje može probosti kožu i sisati krv. Mjesto uboda najčešće su područja gdje je koža vlažnija i mekša kao što su koža trbuha, prepona, pazuha i područje iza uha. Traženje mjesta uboda traje i do nekoliko sati. Krpelj se prvo čvrsto prihvaća za kožu i postavlja tijelo pod kutom od 45°-60° te počinje rezati kožu pomoću para kliješta. Probadanje kože traje nekoliko minuta, a sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika. Jednom kada se krpelj pričvrsti počinje proces hranjenja. Na mjestu ugriza može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu.
Slika 1. Reakcija kože na ubod krpelja
Bolesti koje prenose šumski krpelji
Iako sam ugriz krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti koja se njima prenosi, svaki krpelj smatra se potencijalnim izvorom zaraze te se kao takav mora odmah ukloniti. Vjerojatnost prijenosa infekcije je veća što je krpelj dulje na tijelu žrtve. Smatra se da je da bi došlo do prijenosa patogena iz zaraženog krpelja potrebno da je krpelj pričvršćen i da se hrani na domaćinu 10 do 24 sata . Krpelji se najčešće zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a zarazu ubodom mogu prenijeti i na čovjeka. Najčešće bolesti koje prenose krpelji su lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis.
Slika 2. Osip kože karakterističan za lajmsku boreliozu
Što učiniti kod uboda krpelja???
- Krpelja je potrebno što prije ukloniti uz pomoć pincete.
- Pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.
- Krpelja nemojte ničim premazivati, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte ga niti gnječite jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta što ukoliko je krpelj zaražen može uzrokovati razvoj bolesti.
- Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od nekoliko dana do 4 tjedna pojavi osip, povišena temperatura ili zimica te ukoliko je nakon vađenja glava krpelja ostala na mjestu uboda .
Slika 3. Uklanjanje krpelja uz pomoć pincete
Kako se zaštiti???
- Tijekom boravka u prirodi koristite odgovarajuću obuću i odjeću- majice dugih rukava, zatvorenu obuću i hlače dugih nogavica.
- Izbjegavajte odjeću tamnih boja jer se na njoj teže uočavaju krpelji.
- Upotrebite repilente koji odbijaju krpelje. Repilenti se nanose na gole i nepokrivene dijelove tijela ili direktno na odjeću (ovisno o uputama proizvođača).
- Izbjegavajte područja nastanjena krpeljima posebice nisko raslinje i šikare.
- Nakon svakog povratka iz prirode pregledajte se od glave do pete, skinite i istresite odjeću koju ste nosili te se istuširajte.
- Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa preporučuje se osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i koje su češće izložene ubodu krpelja. Preporučuje se cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji povremeno borave u endemskim krajevima karakterističnim za krpeljni meningoencefalitis.
Autor: Alijana Pintarić, bacc.med.techn.
Literatura:
- https://www.zzjzvpz.hr/index.php?sadrzaj=novosti&novtxt=103
- https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/krpelji-i-bolesti-koje-prenose/
- https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/9687/Bolesti-koje-prenose-krpelji.html
- T. Vilibić-Čavlek, Lj. Barbić, N. Pandak, I. Pem-Novosel, V. Stevanović, B. Kaić, G. Mlinarić-Galinović. Virus krpeljnog encefalitisa: epidemiološka i klinička slika, dijagnostika i prevencija. Acta Med Croatica, 68 (2014) 393-404.
- D. Ropac, B. Šokman, I. Stašević, S. Kurečić Filipović. Epidemiološke osobitosti lajmske bolesti u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Acta Med Croatica, 73 (2019) 151-158.