Ukoliko sumnjate da ste zaraženi virusom COVID-19, obratite pozornost na sljedeće simptome:

• kašalj
• povišena temperatura
• nedostatak zraka (dispneja)
• nagli gubitak mirisa i/ili okusa

Ukoliko ste bili u bliskom kontaktu s osobom koja je oboljela od COVID-19 slijedite sljedeća pravila:

• ostanite kod kuće i fizički se izolirajte od svojih bližnjih
• obavijestite liječnika
• vaš će liječnik uzeti osnovne podatke o osobi oboljeloj od COVID-a 19 čiji ste bliski kontakt radi provjere
• ostanite u karanteni (samoizolaciji) 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom

Epidemiološki kriteriji za određivanje zaraze Koronavirusom su:

• bliski kontakt s oboljelim od COVID-19 u unutar 14 dana prije početka prvih simptoma
• bolesnik je unutar 14 dana prije početka simptoma bio korisnik ili zaposlenik ustanove za smještaj osjetljivih skupinama u kojoj je potvrđena transmisija COVID-19.

Sve informacije o virusu pročitajte na  https://www.koronavirus.hr/

Ako se pitate gdje se može  anonimno testirati na spolno prenosive bolesti, odgovor je Služba za promicanje zdravlja, a unutar kojeg je uspostavljeno Savjetovalište za promicanje spolnog zdravlja

Savjetovalište djeluje u sklopu Odjela za promicanje spolnog zdravlja i Referentnog centra za promicanje zdravlja. U njemu možete dobiti usluge informiranja, savjetovanja i edukacije o očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja, odgovornom spolnom ponašanju, smanjenju rizika od zaraze spolno prenosivim infekcijama te uslugu testiranja na HIV, hepatitis B i/ili C i sifilis, korisnika koji su u riziku za te infekcije. Uz to, dobiti ćete pomoć pri upućivanju na liječenje i skrb ako je potrebno. Sve usluge su za korisnike anonimne i besplatne (nije potrebna uputnica) te za njih nije potrebna najava. U savjetovalištu radi tim zdravstvenih stručnjaka u sastavu: liječnik specijalist, sanitarni inženjer i laboratorijski inženjer.

Usluge koje se pružaju unutar savjetovališta:

• individualno savjetovanje o spolnom zdravlju, odgovornom spolnom ponašanju, spolno prenosivim infekcijama (načinima prijenosa, rizicima, zaštiti, procjena osobnog rizika korisnika)
• savjetovanje o cijepljenju i cijepljenje protiv hepatitisa B i HPV-a
• anonimno (pod šifrom) i besplatno testiranje na HIV, hepatitis B i/ili C i sifilis, korisnika koji su u riziku za te infekcije
• informiranje i pomoć pri upućivanju na daljnje pretrage, liječenje i podršku
• dijeljenje edukativno informativnog materijala (brošura, letaka) i kondoma

Za više informacija, obratite se na mail putem web stranice https://www.hzjz.hr/

Šećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema i globalna epidemija suvremenog društva uzrokovana promjenama načina života povezanog sa smanjenjem tjelesne aktivnosti, konzumiranjem visokokalorične hrane i porastom učestalosti debljine.

Neki od znakova da se trebate obratiti svom liječniku su:

• žeđ i nekontrolirano mokrenje
• vrtoglavica
• konstantni umor
• otekline u rukama i stopalima
• utrnulost i trnci u nogama
• poteškoće s probavom
• poteškoće s vidom
• nekontrolirani gubitak tjelesne težine

U svijetu od šećerne bolesti trenutno boluje 415 milijuna ljudi, a predviđa se da će do 2040. godine taj broj porasti na čak 642 milijuna. Prema registru CroDiab, u Hrvatskoj je 2016. godine zabilježeno 284 185 osoba sa šećernom bolešću, a pretpostavlja se da preko 40 % slučajeva nije ni dijagnosticirano.

Osobe koje boluju od šećerne bolesti imaju povećan rizik od razvoja brojnih ozbiljnih zdravstvenih problema. Konstantno povišene razine glukoze u krvi djeluju toksično te mogu dovesti do ozbiljnih bolesti koje pogađaju srce i krvne žile, oči, bubrege i živce. Osim toga osobe s šećernom bolesti također imaju i veći rizik od razvoja infekcija. U gotovo svim razvijenim zemljama šećerna bolest je vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti, sljepoće, zatajenja bubrega i netraumatskih amputacija donjih udova.

Ukoliko primijetite neke od gore navedenih simptoma, odmah se obratite svom  liječniku.

Za više informacija, posjetite  https://www.plivazdravlje.hr/

Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnoga tlaka.

Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg. Gornji (sistolički tlak) stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji dijastolički tlak je tlak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju nešto više, no ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog tlaka.

Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

• smanjenjem unosa soli
• uravnoteženom pravilnom prehranom
• prestankom pušenja
• izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
• redovitom tjelesnom aktivnosti
• održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.

Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.

Više informacija na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo … https://www.hzjz.hr/

Kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Međutim to je i tvar koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma. Kolesterol prisutan u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla,. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Ako su vrijednosti kolesterola povišene postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Preporučene vrijednosti kolesterola su:

• Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
• LDL kolesterol < 3,0mmol/l
• HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce, odnosno > 1,2 mmol/l za žene

Razlozi povećane razine kolesterola u krvi:

• Obiteljska sklonost
• Nepravilna prehrana
• Prekomjerna tjelesna masa i debljina

Hiperlipidemije ili povećane masnoće u krvi mogu se podijeliti na nekoliko načina. S obzirom na promjene u metabolizmu masti dijele se na primarne i sekundarne. Primarne su uzrokovane prirođenim nasljednim greškama metabolizma masti u organizmu, od kojih je najvažnija obiteljska hiperkolesterolemija. Sekundarne hiperlipidemije nastaju kao popratna pojava nekih bolesti, kao posljedica uzimanja nekih lijekova, ili kao posljedica debljine i pretilosti.

Više savjeta i preporuka na stranici  https://javno-zdravlje.hr/

Kada govorimo o prehrani, kalorije se definiraju kao energija oslobođena iz hrane tijekom procesa razgradnje (probave).

Na deklaracijama, energetska vrijednost se obično navodi u kilokalorijama, tj. kcal i u pravilu kad se u govoru koristi riječ kalorija, misli se na kilokalorije. Na deklaraciji je još navedena i druga mjera za energiju, kilojoul (kJ). 1 kcal = 4,2 kJ.

Hoćemo li se debljati ili mršaviti, rasti ili ne, ovisi o unosu kalorija i potrošnji. Osnovna energetska bilanca je jednostavna: unosite li manje energije negoli je potrebno, mršavit ćete. Vrijedi i obrnuto, ne možemo očekivati napredak i mišićni rast ako unosimo premalo hrane.

Ukoliko želite provjeriti koliko kalorija trebate unesti , možete to učiniti putem kalkulatora za izračun dnevnog unosa kalorija na stranici https://www.centarzdravlja.hr/alati/dnevni-unos-kalorija/