Angina pectoris naziv je za stanje koje nastaje zbog privremene i nedostatne opskrbe srca kisikom prilikom intenzivnije tjelesne aktivnosti ili napora. Ovisno o težini simptoma, njihovoj učestalosti i razini aktivnosti koja pogoršava nelagodu, razlikujemo tri oblika angine. Iako su simptomi angine pectoris gotovo identični simptomima infarkta miokarda, ova dva stanja razlikujemo po tome što bol kod angine pectoris nestaje do 15 minuta nakon uzimanja nitroglicerina ili prekida aktivnosti dok kod infarkta miokarda ona ne popušta već postaje sve intenzivnija.
Vodeći uzroci angine pectoris
Postoji više uzročnika angine pectoris koji često djeluju istodobno, a to su:
- ateroskleroza krvnih žila,
- bolesti srčanih zalistaka,
- zatajenje srca,
- aritmije srca te
- različite aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju povećani dotok krvi u srce ili stezanje krvnih žila npr. stres, fizička aktivnost, izloženost hladnoći i slično.
Osim navedenih stanja faktori rizika za nastanak angine pectoris povećani su u osoba s:
- povišenim krvnim tlakom,
- dijabetesom,
- povišenim kolesterolom u krvi,
- tjelesni neaktivnih osoba,
- pušaća i
- pretilih osoba.
Vrste angine pectoris
Zavisno o težini simptoma koje izaziva, učestalosti njihove pojave i aktivnosti tijekom kojih se javlja razlikujemo stabilnu anginu, nestabilnu anginu i varijantnu ili Prinzmetalovu anginu pectoris.
- Stabilna angina najčešći je oblik angine koji ne izaziva odumiranje srčanog mišića jer smanjeni dotok kisika i krvi traje kratko. Simptomi uglavnom nestaju 15 minuta nakon uzimanja lijeka, nakon prekida tjelesne aktivnosti ili napora.
- Nestabilna angina naziva se još i predinfarktnim stanjem, javlja se tijekom mirovanja, dužeg je i jačeg intenziteta boli koja se s vremenom može pojačati. Riječ je zapravo o najopasnijem obliku angine pectoris u kojem je važno što prije potražiti pomoć liječnika.
- Varijantna ili Prinzmetalova angina uzrokuje stezanje krvnih žila zbog čega se smanjuje opskrba srca kisikom i krvlju, ne izaziva odumiranje mišića srca i karakteristična je po tome što se uglavnom javlja u isto doba dana, bol nije intenzivna.
Angina pectoris simptomi
Obilježena je pojavom nelagode ili pritiska u prsima koju većina oboljelih opisuje kao osjećaj peckanja ili stezanja tijekom tjelesne aktivnosti ili napora.
U slučaju pojave angine pectoris:
- bol je lokalizirana u području prsnog koša ili ispod prsne kosti koja se može širiti u ruku, rame, leđa i vrat,
- prisutno je znojenje,
- osjećaj hladnoće
- tjeskoba,
- moguća nesvjestica,
- mučnina,
- ubrzan puls,
- blijeda koža i/ili
- ubrzano disanje.
Dijagnoza i liječenje angine pectoris
Dijagnoza stanja postavlja se na temelju anamneze (podaci o intenzitetu boli, njezinoj učestalosti, bolesnikovim aktivnostima…) i pretragama koje uključuju ergometriju, EKG pregled, radioskopiju i angiografiju (pregled krvnih žila).
Liječenje angine pectoris ovisi o vrsti angini, težini simptoma i rezultatima provedenih pretraga kojima je cilj utvrditi pravi uzrok angine. Terapija lijekovima uključuje primjenu anksiolitika, beta-blokatora i nitroglicerina- riječ je o tableti (ili spreju) koja se stavlja pod jezik, a njezinim se postepenim otapanjem oslobađaju aktivne tvari koje izazivaju širenje koronarnih arterija i samim time povećavaju dotok kisika i krvi u srce.
Što učiniti u slučaju boli???
Bolesniku se preporučuje uzimanje 3 tablete nitroglicerina u slučaju javljanja boli i to prva tableta odmah nakon javljanja simptoma, 2 tableta ukoliko bol ne popusti nakon 5 minuta i treća se tableta uzima nakon 10 minuta. za vrijeme napada bolesnik mora mirovati. Ukoliko bol nije popustila ni nakon 15 minut potrebno je potražiti liječničku pomoć zbog sumnje na infarkt miokarda!!!
Osim primjene ordinirane terapije i zbrinjavanja otkrivenog uzroka angine svim oboljelima preporučuje se da iz prehrane izbace konzerviranu hranu, pržena i slana jela te gazirane napitke, prestanu pušiti i nastave se baviti svojim uobičajenim, ali prilagođenim aktivnostima (osim u slučaju kada je propisano strogo mirovanje).
Prevencija angine pectoris
Da bi se prevenirao nastanak ili pogoršanje već postojeće angine pectoris važno je paziti na zdravi način života te uklanjanje svih potencijalnih faktora na koje možemo utjecati (prehrana, pretilost, pušenje…)
Preporučuje se promjena životnog stila uz naglasak na:
Ø zdrava i uravnotežena prehrana bogata svježim voćem i povrćem, integralnim žitaricama i orašastim plodovima
Ø svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost
Ø prestanak uzimanja nikotina
Ø izbjegavanje stresnih situacija kad god je to moguće.
Autor: Alijana Pintarić, bacc.med.techn.
Literatura:
- https://www.hopkinsmedicine.org
- https://krenizdravo.dnevnik.hr>anginapectoris
- Rousan TA, Thadani U. stabile angina medical therapy Managment Guidelines. University of Oklahoma. Eur Cardiol. 2019; 14(1):18-22.
- Vrhovac B, Jakšić B, Rainer Ž,Vucelić B. Interna medicina. Zagreb: Medicinska biblioteka; 2008.
- https://www.hemed.hr