Bolesnici s astmom često izbjegavaju tjelesnu aktivnost ili bavljenje sportom bojeći se pogoršanja simptoma astme.
Poznato je kako bavljenje sportom ima pozitivan učinak na kardiovaskularni i metabolički sustav čovjeka. No, jednako tako, dokazano je kako je tjelesna aktivnost u bolesnika s astmom korisna jer poboljšava stupanj kontrole bolesti i kvalitetu života bolesnika, istodobno smanjujući rizik od pogoršanja bolesti.
Izvor: www.AZR.hr
Astma jekronična upalna bolest malih dišnih putova karakterizirana epizodama zaduhe (otežano disanje), piskanja u prsima te suhog nadražajnog kašlja s otežanim iskašljavanjem gustog žilavog sekreta.
U podlozi ovih simptoma je izraziti i nagli bronhospazam koji nastaje kao posljedica kompleksne upalne reakcije. Astma je prvenstveno bolest djece i adolescenata, iako se može pojaviti i u odrasloj dobi.
Liječenje se provodi inhalacijskim oblicima lijekova. Lijek u obliku aerosola nalazi se u inhaleru ili „pumpici“, a lijek u obliku suhog praha u diskusu, turbuhaleru i novolizeru.
Astmatični napad mogu izazvati brojni čimbenici od kojih su najčešći hladan zrak, virusne i bakterijske infekcije dišnih putova, udisanje alergena i dišnih nadražljivaca te tjelesno opterećenje, odnosno bilo koja fizička aktivnost koja povećava frekvenciju disanja.
Današnje spoznaje i mogućnosti za liječenje astme omogućavaju astmatičarima da sudjeluju u sportskim aktivnostima, kako u rekreativnim, tako i na razini vrhunskoga sporta. Medicina pruža mogućnosti tako i postizanje vrhunskih sportskih rezultata, a bilo kakvo izbjegavanje tjelesne aktivnosti čini neopravdanim.
Izvor: Zajedno do zdravlja. hr
Sportovi visokoga rizika za astmatičare
Sportovi koji su povezani s prolongiranom hiperventilacijom na otvorenom (trkači dugoprugaši, biciklisti, veslači) i sportovi vezani uz hladnoću (skijanje, skijaško trčanje, hokej na ledu, klizanje) rizični su za nastanak astme. Značajniji sportovi pri čijem obavljanju se može izazvati iznenadni astmatski napad su aktivnosti vezane uz visoke nadmorske visine u uvjetima sniženoga parcijalnog tlaka kisika kao što su alpinizam, planinarenje, padobranstvo i sl.
Izvor: www.hps.hr
Sportovi niskoga rizika za astmatičare
Sportovima niskoga rizika smatraju se sve discipline koje ne zahtijevaju izraženiju hiperventilaciju kao što je mačevanje, ritmička gimnastika, streljaštvo, atletska bacanja. Visoki udio astmatičara nalazimo među plivačima jer se radi o sportu koji se uobičajeno preporuča astmatičarima zbog tople i vlažne atmosfere u kojoj se odvijaju treninzi i natjecanja, iako sve više istraživanja govore o rizičnosti ove discipline za pojavu i pogoršanje astmatskih simptoma.
Izvor: www.adiva.hr
Astma i vrhunski sport
Danas su astmatičari redovito prisutni među vrhunskim sportašima različitih sportskih disciplina te redovito osvajaju medalje na najvećim međunarodnim natjecanjima, na primjer Olimpijskim igrama. Razna druga istraživanja su potvrdila da sportaši s astmom mogu ostvariti vrhunske sportske rezultate u pojedinim sportskim disciplinama, konkretno u karateu, disciplina kate. Pri uključenju astmatičara u trenažni proces i natjecanja nužan je redoviti zdravstveni nadzor radi kontrole stanja astme i primjerenoga liječenja.
Zašto su astma i sport ipak dobra ideja?
Uključivanje astmatičara u redovite rekreativne i natjecateljske sportske aktivnosti od velikoga je značaja za zdravlje značajnoga dijela oboljelih, jer povoljno djeluje na tijek bolesti te kvalitetu života. Pri tome je nužan redoviti zdravstveni nadzor uz prikladno liječenje, pravilan odabir sportske discipline te prilagodba trenažnoga procesa. Uz suradnju prosvjetnih, kinezioloških i medicinskih stručnjaka astmatičar će se bez većih poteškoća uključiti u sportsku aktivnost, uz mogućnost za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata. Ne izbjegavanjem sporta i sportskih aktivnosti astmatičari pridonose boljoj ventilaciji pluća, boljem kardiovaskularnom zdravlju i na taj način ublažuju simptome i samu pojavu astmatskih napada.
Autor: Jelena Ivanović, bacc.med.teh
LITERATURA:
1. Macan J, Klepac T, Bušljeta I, Plavec D, Kanceljak-Macan B. Bronhospazam izazvan tjelesnim opterećenjem i njegova prevencija. Liječnički Vjesnik 2000;122:239-45.
2. Romić G, Macan J. Osobitosti kondicijske pripreme astmatičara. U: Milanović D, Jukić I, urednici. Zbornik radova Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa “Kondicijska priprema sportaša”, 12. zagrebački sajam sporta i nautike; 21. i 22. veljače 2003. Zagreb. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagrebački športski savez, 2003. str. 73-6.
3. Horga S. Psihologija sporta. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, 1993. Zagreb
5. https://www.zajedno-do-zdravlja.hr/astma.php
6. Banac S, Tomulić KL, Ahel V, Rozmanić V, Simundić N, Zubović S, Milardović A, Topić J. Prevalence of asthma and allergic diseases in Croatian children is increasing: survey study. Croat Med J 2004;45:721-6.