Umor je neizostavan sastavni dio života svakog čovjeka, stoga se u današnje vrijeme sve češće susrećemo s izjavom : „Umoran sam“. Umor se javlja nakon zamornog putovanja, napornog rada ili nedostatka sna. No ono što je zabrinjavajuće je to što se većinu vremena osoba osjeća umorno i iscrpljeno, a da nije tome prethodio nikakav napor.
Umor se definira kao reverzibilno smanjivanje funkcionalne sposobnosti organizma koje nastupa kao posljedica aktivnosti. Stanje umora na svakog čovjeka djeluje drugačije, a može se javiti u svakom aspektu ljudskog života. On se općenito razlikuje od osjećaja pospanosti ili psihološkog osjećaja apatije, iako oboje mogu pratiti umor.
Širok je raspon uzroka koji mogu potaknuti umor. Za mnoge ljude umor uzrokuje kombinacija životnog stila, socijalnih, psiholoških i općih problema, a ne osnovno zdravstveno stanje. Čimbenici koji uzrokuju umor i emocionalnu zabrinutost, a koji su povezani sa životnim stilom uključuju: nedostatak ili previše sna, alkohol. Droge, poremećaji spavanja, nedostatak redovitog vježbanja, loša prehrana i pojedinačni čimbenici kao što su osobne bolesti ili ozljede. Loše i nezdrave životne navike također mogu dovesti do umora; u to se ubraja konzumiranje prevelike količine kofeina, pretjerano korištenje ekrana (mobitel/računalo/tv) unosom prekomjerne količine šećera.
Osim psihofizičkih čimbenika može utjecati i zdravstveno stanje, popis medicinskih uzroka dugačak je, stoga je važno posjetiti liječnika radi precizne dijagnoze. Takvi razlozi mogu biti : dijabetes, pretilost, nesanica, anemija, bolesti srca, bolesti štitnjače.
Osjećaj iscrpljenosti, slabost u mišićima, česta pospanost, glavobolje, problemi s koncentracijom, zamagljen vid sigurni su pokazatelji da smo kronično umorni. Možemo ga nazvati sindromom kronične iscrpljenosti.
Osobe koje pate od kroničnog umora – iscrpljenosti teško imaju razumijevanje okoline, a liječnicima je teško postaviti dijagnozu jer je stanje organizma koje nema vodećih simptoma bolesti. Ovakav sindrom javlja se nakon preboljenih češće virusnih, rjeđe bakterijskih infekcija.
Kako si možemo sami pomoći??
1. Kvalitetan san. Idite na spavanje u isto vrijeme, prozračite sobu prije spavanja, izbjegavajte gledati u ekran najmanje sat vremena prije spavanja, jedite najkasnije 3 sata prije spavanja.
2. Unaprijedite svoje prehrambene navike. Izbjegavajte brzu i nezdravu hranu i gazirana pića. Jedite više svježeg voća i povrća, izbjegavajte kofeinske napitke i slastice koje potiču pad energije i pospanost.
3. Vrijeme na otvorenom i kretanje. Možda ono što je najvažnije! Izađite tijekom pauze udahnuti svježi zrak. Prošećite prije večeri. Boravak u zatvorenom prostoru bez izlaganja sunčevoj svjetlosti može uzrokovati osjećaj otupljenosti.
4. Tjelovježba. Preumorni ste za trening ali baš to može imati učinak na razinu vaše energije. Istraživanja su pokazala da su osobe koje se redovito bave sportom manje umorne. Aktivnosti koje se preporučuju su : hodanje, joga, ples i umjerene vježbe snage.
Autor: Jelena Ivanović, bacc.med.teh
Literatura:
1. Fitzgibbon, J.2010. Kako se riješiti umora? Mozaik knjiga, Zagreb
2. j.dˈAdamo, P. 2006. Kronični umor, AGM d.o.o, Zagreb
3. Mlinarić, I,. Eljuga, D. i MIssoni, E. 2001. Umor, zamor i premor, Hrvatska liga protiv raka, Zagreb
4.Pallardy, P. 2007. Pobijediti umor, stres, potišenost i zaštiti svoje srce, Svijetla točka d.o.o, Zagreb
5. Toljan, S. 2018. Čudesna moć hormona, Orlando Medicus d.o.o Zagreb
6.https://www.defendyl.hr/hr/clanak/prekomjerni-umor-i-iscrpljenost-kako-si-mozemo-pomoci