Multipla skleroza (MS) je autoimuna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav točnije mali i veliki mozak, moždano deblo te kralježničnu moždinu. Bolest zahvaća mijelinsku ovojnicu čija je zadaća brzo širenje živčanih impulsa i zaštita živčanih vlakana. U slučaju oštećenja mijelinske ovojnice provođenje živčanih impulsa je smanjeno ili u potpunosti onemogućeno što rezultira pojavom različitih neuroloških ispada. MS zahvaća gotovo sve dobne skupine s najvećom stopom pojavnosti između 20. i 50. godine života. Dosadašnja istraživanja dokazala su da je multipla skleroza bolest koja nastaje djelovanjem različitih okolinskih čimbenika i genetike. Iako se pravi uzrok nastanka ove bolesti još uvijek ne zna, napredak medicine i brojna znanstvena istraživanja doprinijela su ranom otkrivanju bolesti i postavljanju dijagnoze što uvelike pomaže oboljelima u poboljšavanju kvalitete života i odgodi progresivnog stadija bolesti.
Simptomi i osnovne karakteristike bolesti
MS je bolest u čijem nastanku ulogu ima više različitih faktora među koja ubrajamo genetiku, alergijska zbivanja, traume glave i izloženost virusima tijekom perioda djetinjstva.
Simptomi bolesti u početku su različiti i teško mogu upućivati na postavljanje 100% dijagnoze, kasnije kako bolest napreduje tako i simptomi postaju učestaliji i izraženiji. U početku se javljaju subjektivne smetnje osjeta, zatim dvoslike, smanjenje oštrine vida, gubitak snage u ekstremitetima, poremećaji koordinacije pokreta, tremor, umor i slično. Kako bolest napreduje tako i simptomi postaju učestaliji i izraženiji, a oštećenja sve veća što na kraju može rezultirati totalnom progresijom bolesti i potpunim gubitkom zahvaćenih funkcija. Pritom se bolest upravo zbog različite palete simptoma naziva i bolest s tisuću lica.
Dijagnoza bolesti
Kako ne postoje karakteristični simptomi tako zapravo ne postoje ni karakteristične pretrage za postavljanje točne dijagnoze MS-a. U dijagnozi ove bolesti važno je obaviti detaljnu anamnezu i klinički pregled bolesnika te na temelju dobivenih podataka uputiti potencijalno oboljelu osobu na pretrage koje nam pomažu u postavljanju konačne dijagnoze, a to su:
- analiza cerebrospinalnog likvora,
- magnetska rezonanca (MR) mozga i vratne kralježnice,
- evocirani moždani potencijal te po potrebi
- magnetska rezonanca (MR) cijele kralježnice, znači vratnog i trtičnog dijela.
Liječenje multipla skleroze
U procesu liječenja MS-a razlikujemo proces liječenja bolesti u fazi pogoršavanja te dugotrajan tretman liječenja MS-e s ciljem usporenja napredovanja bolesti i liječenja popratnih simptoma. Tako u fazi pogoršavanja bolesti koristimo kortikosteroide to jest lijekove koji djeluju protuupalno dok se kod težeg pogoršanja primjenjuje proces plazmafereze (riječ je o postupku kojom se iz krvi odstranjuju neželjeni produkti ili medijatori koji potiču nastanak upale). U sprečavanju napredovanja bolesti i ublažavanju simptoma koriste se lijekovi koji ublažavaju umor i malaksalost, raspoloženje zatim mišićni relaksansi i lijekovi koji poboljšavaju funkciju hoda. Uz sve navedeno, promjena načina života prvenstveno zdrava prehrana s dostatnim unosom polinezasićenih masnih kiselina, hrana bogata omega 3 i omega 6 masnim kiselinama, dostatan unos magnezija, redovita tjelovježba prilagođena individualnim potrebama bolesnika, izbjegavanje stresora i loših navika u vidu uzimanja alkohola, kofeina i nikotina samo su neki od pomoćnih metoda u držanju ove bolesti pod kontrolom.
Život s multipla sklerozom
Rana dijagnoza, pravovremeno liječenje i prije svega prihvaćanje postavljene dijagnoze utječu na daljnji tijek i razvoj bolesti stoga je oboljelima tijekom tog perioda od velike važnosti podrška okoline i obitelji. Svladavanje prepreka, borba s stereotipima te brojni usponi i padovi samo su mali dio svakodnevnice s kojima se oboljeli hrabro suočavaju.
„Multipla skleroza je malo žešća učiteljica. Uči te konstantno prelaziti svoje granice, za koje si mislio da su čvrsto zazidane, uči te da ništa ne traje zauvijek, kako dobra tako, na sreću, ni loša stanja – i nauči te uvidjeti koliko si jak… koliko zaista vrijediš te da zbog toga ne smiješ nikada odustati…“
Autor: Alijana Pintarić, bacc.med.techn.
Literatura:
1. Poeck K. Neurologija. Školska knjiga: Zagreb; 2000.
2. Kes Bašić V. Sekundarno progresivna multipla skleroza. Acta medica Croata, Vol. 72, No.3, 2018.
3. Matovina Zadro I, Jurašić MJ, Zavoreo I, Grbić N. Liječenje multiple skleroze. Acta medica Croata, 72 (2018), str. 383-39.
5. https://mstim.hr/imate-multiplu-imam-i-ja-ovo-je-knjiga-o-golom-zivotu-bez-uljepsavanja/