Prva pomoć kod opeklina i uboda insekata

Opekline su ozljede kože ili potkožnog tkiva koje mogu biti uzrokovane toplinom, kemikalijama, električnom strujom i radijacijom. Oštećenje, ovisno o jačini i trajanju djelovanja uzročnog čimbenika opeklina može zahvatiti dublje slojeve kože ili potkožnog tkiva, ali i mogućnost razvoja infekcije ukoliko se opeklina ne zbrine na vrijeme (1).

Podjela opeklina prema uzroku nastanka

Prema uzroku nastanka opeklina razlikujemo toplinske, kemijske, električne i radijacijske opekline.

• Toplinske opekline među najčešćim su uzrocima nezgoda u kućanstvu u djece i odraslih. Mogu nastati pod utjecajem vodene pare, otvorenog plamena, vrele pećnice i slično.  Ovisno o uzroku i jačini njegova djelovanja, toplinske opekline mogu varirati od blagog do težeg oštećenja kože ili potkožnoga tkiva. Blago oštećenje kože očituje se crvenilom koje zahvaća površinski sloj kože dok se teži stupanj opeklina očituje jačim crvenilom, mjehurićima koji su ispunjeni prozirnom tekućinom, oticanjem i jače izraženom boli na zahvaćenom mjestu.
• Kemijske opekline nastaju kada koža ili oči dođu u dodir s nadražujućim sredstvima kao što su kiseline ili lužine. Simptomi zahvaćenog područja su crvenilo, otečenost i bolnost zahvaćenog područje, nerijetko mogu biti zahvaćeni  i dublje slojeve kože i potkožnog tkiva pa su prisutni plikovi  i jaka bol.
• Električne opekline uzrokovane su djelovanjem električne struje ili udara groma. Ukoliko su uzrokovane strujom visokog napona, električne opekline mogu uzrokovati oštećenja unutarnjih organa i na kraju rezultirati smrtnim ishodom zbog srčanog zastoja.
• Radijacijske opekline su opekline uzrokovane djelovanje UV ili X zraka u koje ubrajamo opekline od sunca i dugotrajnu izloženost ionizirajućem zračenju (2).

Stupnjevi opeklina

Podjela opeklina zasniva se na slojevima kože koji su zahvaćeni pa tako razlikujemo 4 stupnja opeklina.

Kod 1. stupnja oštećen je samo površinski sloj kože to jest epidermis. Zahvaćena koža je suha i crvena te bolno osjetljiva.

Kod 2. stupnja opeklina zahvaćen je epidermis  te površinski  i retikularni dermis (dublji slojevi kože). Zahvaćena koža je  crvena i vlažna uz prisutnost mjehura koji su ispunjeni bistrom tekućinom, bol je jače izražena nego kod prvog stupnja opeklina

Kod 3. stupnja opeklina zahvaćeni su svi slojevi dermisa. Zahvaćena koža je žutosmeđe boje, uglavnom neosjetljiva na bol.

4. stupanj opeklina zahvaća sve slojeve kože i potkožnoga tkiva uključujući mišiće i kosti. Zahvaćena koža je crna tj. pougljena, osjeta boli nema (3).

Prva pomoć kod opeklina

Kod toplinskih opeklina:

• Opečeni dio kože treba držati pod mlazom hladne vode 20-etak minuta (ne stavljati led).
• Ukloniti odjeću i nakit. Ako se odjeća zalijepila za oštećenu kožu ne smijemo ju nasilno odvajati već obrezati škarama. Također je važno maknuti sat ili prstenje prije nego koža natekne.
• Ako se na površini kože pojave mjehuri, ne smijemo ih dirati ili bušiti jer uvijek postoji opasnost od infekcije. Ako mjehur pukne potrebno ga je isprati pod mlazom vode i prekriti sterilnom gazom.
• Kod manjih opeklina na ranu se može staviti sterilna gaza te eventualno gel na bazi aloe vere koja ublažuje crvenilo, bol i oteklinu te pospješuje zacjeljivanje rana.
• Ako je riječ o opeklinama drugog ili trećeg stupnja potrebno je potražiti pomoć liječnika kako bi se opekline zbrinule na vrijeme i kako bi izbjegli dodatna oštećenja ili komplikacije.

Kod kemijskih opeklina:

• Kemikaliju koja je uzrokovala opeklinu moramo isprati pod mlazom hladne vode.
• Ukloniti odjeću i nakit koji su kontaminirani kemikalijama na prethodno opisan način.
• Ako je i dalje prisutan osjećaj sličan žarenju postupak ispiranja treba se ponoviti nekoliko puta.
• Na ranu se potom stavlja sterilna gaza, ne preporučuje se primjena masti, ulja ili praška na opečenu kožu.
• Liječničku pomoć obavezno je potražiti kod velikih opeklina, opeklina koje su zahvatile šake, spolovilo i lice te ukoliko osjet boli nije prisutan.

Kod opeklina izazvanih električnom strujom:

• Ako je riječ o udaru struje manjeg napona potrebno je maknuti se od izvora struje i zbrinuti zahvaćenu kožu kao kod površinskih toplinskih opeklina.
• Ukoliko je riječ o opeklinama uzrokovanim udarom struje jakog napona najprije je potrebno prekinuti strujni krug (vađenjem osigurača ili odvajanjem električnog vodiča od tijela pomoću predmeta od gume ili plastike jer oni ne provode struju). Ako unesrećeni ne diše ili mu srce ne radi potrebno je započeti KPR dok se opekline zbrinjavaju ovisno o stupnju zahvaćenosti kože ili organa. Kod ovakvih opeklina potrebno je hitna intervencija i odgovarajuća bolnička skrb s ciljem održavanja adekvatne hidracije, prevencije infekcije i ublažavanja boli.

Ukoliko je riječ o opeklinama koje su nastale od sunca :

• Kad je riječ o opeklinama od sunca, najbolji način za ublažavanje boli i nelagode je hlađenje. Zato stručnjaci preporučuju namakanje u mlakoj kupki ili tušu uz izbjegavanje dodatne iritacije kože uljima, kupkama ili kremama. Nakon tuširanja koža se treba posušiti laganim tapkanjem ručnika kako se područje zahvaćeno opeklinama ne bi dodatno iritiralo (4).

Prva pomoć kod uboda insekata

Kada govorimo o ubodima insekata, prvenstveno mislimo na ubode komaraca, osa, pčela ili stršljena. Iako su neki od ovih uboda samo neugodni, zbog svrbeža uvijek postoji opasnost za zdravlje što uvelike ovisi o jačini alergijske reakcije na ubod. Znakovi i simptomi alergijske reakcije na ubod mogu varirati od blažih kao što su crvenilo i svrbež do težih i teških simptoma anafilaktičkog šoka kao što su mučnina, povraćanje, poteškoće sa disanjem ili potpuni kolapsa organizma koji se očituje gubitkom svijesti i prestankom disanja. Ubodi ove vrste insekata puno su češći ljeti, većinu simptoma neugode možemo ublažiti sami, kućnim ili kupovnim pripravcima dok se teži simptomi moraju shvatiti ozbiljno i odgovarajuće zbrinuti.

• Kod uboda komaraca oteklina i svrbež ublažuju se tako da se na mjesto uboda nanese kortikosterodna krema (npr. Beloderm) ili neki od kućnih pripravaka (npr. pasta od vode i soda bikarbone ili vrećica zelenog čaja prethodno natopljena u hladnoj vodi). Iako je u većini slučajeva riječ o bezazlenom ubodu, u slučaju jače alergijske reakcije potrebno je potražiti liječničku pomoć.
• U slučaju uboda pčela ili osa kod većine ljudi javlja se oteklina koja je malo bolnija nego kod uboda komaraca. Na mjestu uboda vidi se bijele točkica što je zapravo mjesto na kojem je žalac probio kožu. Ponekad žalac ostane na mjestu uboda pa ga je svakako potrebno izvaditi pincetom ili noktima. Oteklina i bol mogu se ublažiti primjenom gela ili kortikosteroidne kreme, dok je u slučaju oticanja grla, jezika ili poteškoća sa disanjem potrebno što prije potražiti liječničku pomoć (5).

Ubodi stršljena daleko su bolniji od uboda osa, pčela ili komaraca. Otrov stršljena je jači, a žalac je veći i deblji te prodire dublje u kožu. Prva pomoć slična je kao kod uboda osa ili pčela. Međutim kako kod uboda stršljena zbog jačine otrova postoji veća mogućnost za nastanak anafilaktičkog šoka, preporučuje se javljanje liječniku kako bi se prevenirao nastanak neželjene reakcije koji često može završiti smrtnim ishodom. Anafilaktički šok javlja se u pretjerano senzibiliziranih osoba unosom stranog tijela u obliku lijeka, hrane, aerosola ili  uboda insekata. Simptomi nastaju neposredno nakon unosa alergena u organizam u obliku crvenila kože, svrbeža očiju, otečenosti sluznice nosa i usta te otežanog gutanja i disanja što rezultira opstrukcijom gornjih i donjih dišnih puteva. Simptomi se razvijaju naglo stoga je potrebno što prije potražiti liječničku pomoć. Ozlijeđenima se najčešće daje injekcija koja je zapravo kombinacija kortikosteroida i antihistaminika čiji je cilj prevencija ili ublažavanje spomenutih komplikacija i letalnog ishoda (6).

Autor: Alijana Pintarić, bacc.med.techn.

LITERATURA:

1. Piazza MG. First aid manual 5th edition. American College of Emergency Physicians. 2009.
2. https://www.adiva.hr/zdravlje/obiteljsko-zdravlje-zdravlje/znate-li-kako-ispravno-tretirati-opekline/
3. Sekelj A. Prva pomoć-doktrina i praksa. Medicinska naklada: Zagreb; 2006.
4. https://eljekarna24.hr/savjeti/zagorjeti-od-sunca-rjesenja-domaci-pripravci-141/
5. https://www.zdravobudi.hr/clanak/dermatologija/ubod-pcele-ili-ose-18542
6. Mikšić J. Anafilaktički šok prouzrokovan ubodom stršljena. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol.23 No. 2, 1972.

Članak je nastao u sklopu projekta „Budimo zdravi, birajmo zdravlje!“ kojeg provodi Udruga Zaželi u partnerstvu s Općinom Vrbje i Općinom Pisarovina.

Sadržaj objave isključiva je odgovornost Udruge Zaželi