Što je celijakija?
Celijakija ili glutenska enteropatija, odnosno glutenska intolerancija je kronična autoimuna gastroenterološka bolest karakterizirana nepodnošljivošću organizma na gluten (1). To je doživotna i stečena bolest tankog crijeva koju karakterizira poremećeni imunološki odgovor T-limfocita na gluten u bolesnika s genetskom predispozicijom(2). Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi s raznolikim simptomima, ali kao i asimptomatska bolest čija pojavnost iznosi 1% svjetske populacije, dok posljednjih godina pojavnost raste (3).
Gluten i njegovo djelovanje
Gluten, biljni protein, jedna je od osnovnih sastavnica pšenice, ječma i raži – žitarica koje su u raznim količinama, oblicima i omjerima prisutne u svakodnevnoj prehrani. Gluten ne nalazimo samo kao sastojak kruha, kolača i tjestenina, već je često skriveni sastojak raznih umaka, industrijski pripremljenih juha, suhomesnatih proizvoda i slatkiša. Unos glutena u probavni sustav oboljelih izaziva inicijalno upalnu reakciju, a potom atrofiju sluznice crijeva zbog čega se hranjive tvari ne mogu apsorbirati. Stoga su gluten, genetska predispozicija i imunosni odgovor ključni elementi u nastanku ove bolesti (2,4).
Koji su simptomi i oblici celijakije?
Osobe koje boluju od celijakije mogu imati brojne simptome, samo jedan ili mogu biti bez simptoma te ako se ne prepozna i ne liječi, mogu nastati teške komplikacije. Obzirom na kliničku sliku celijakiju možemo podijeliti u četiri oblika: klasičan, atipičan, subklinički i latentni.
Klasični oblik bolesti najčešće se javlja u dječjoj dobi kada su češći tipični simptomi kao što su dugotrajni proljev ili učestale, masne, obilne, zaudarajuće, pjenušave stolice, gubitak ili nenapredovanje na tjelesnoj težini, gubitak apetita, izbočen trbuh, bolovi u trbuhu, promjena raspoloženja djeteta, povraćanje, napuhnutost, umor i slabost.
U odrasloj dobi bolest je često atipična, a manifestira se ekstraintestinalnim simptomima poput umora i iscrpljenosti, anemije, ataksije, kožnim promjenama poput herpetiformnog dermatitisa, neplodnošću, osteoporozom, no nisu isključene i probavne tegobe poput opstipacije, proljeva, povraćanja, nadutosti i bolova u trbuhu.
Kada je kod bolesnika prisutna atrofija sluznice, te su serološki testovi pozitivni, no osoba nema nikakvih tegoba i simptoma tada govorimo o subkliničkoj ili ”tihoj” celijakiji.
U malog broja pacijenta s latentnom bolešću pozitivni su serološki testovi, no na sluznici crijeva nema promjena (2-5).
Dijagnostika celijakije
U dijagnosticiranju celijakije pet je bitnih elemenata: klinička sumnja na celijakiju, serološki testovi (anti-tTg-antitijela, EMA, ukupni IgA), biopsija sluznice tankog crijeva koja je ” zlatni standard”, genska analiza DQ2DQ8-heterodimera i dobar odgovor na bezglutensku prehranu (2).
Bezglutenska dijeta
Stroga i doživotna bezglutenska prehrana jedina je terapija za celijakiju. Iz prehrane je potrebno isključiti žitarice koje sadrže gluten poput pšenice i njenih varijacija (pir, bulgur, durum, demolina), raži, ječma, zobi, tritikale, kao i njihove proizvode kao što su brašno, kruh, tjestenina, keksi. Često i ostala hrana poput suhomesnatih proizvoda, te gotovih jela poput juha, umaka sadrže gluten. Isto tako čak i neki lijekovi sadrže gluten, stoga pri odabiru namirnica treba birati proizvode koji su označeni simbolom prekriženog klasa pšenice ili na kojima piše ” bez glutena”. Žitarice poput amaranta, heljde, slanutka, leće, prosa, graška, kvinoe, soje, tapioke i divlje riže mogu se rabiti u bezglutenskoj prehrani kao i njihova brašna, a takvi proizvodi dostupni su u trgovinama zdrave hrane (2,6).
Napisala: Sahar Odeh, dr.med.
LITERATURA:
1. Čuković-Čavka, S.; Crnčević Urek, M.; Brinar, M.; Turk, N. Celijakija u odrasloj dobi. Medicus 2012, 21(2),179–186.
2. Gujral, N.; Freeman, H.J.; Thomson, A.B.R; Celiac disease: Prevalence, diagnosis, pathogenesis and treatment. World J Gastroenterol 2012, 18(42), 6036-6059.
3. Ludvigsson, J.F.; Bai, J.C.; Biagi, F. i sur. BSG Coeliac Disease Guidelines Development Group; British Society of Gastroenterology. Diagnosis and management of adult coeliac disease: guidelines from the British Society of Gastroenterology. Gut 2014, 63(8), 1210–1228.
4. Tjon, J.M.; Van Berge, J.; Koning, F. Celiac disease: how complicated can it get? Immunogenetics 2010, 62, 641-651.
5. Ludvigsson, J.F.; Leffler D.A.; Bai, J.C.; i sur. The Oslo definitions for coeliac disease and related terms. Gut 2013, 62(1), 43–52.
6. Tack, G.J.; Verbeek, W.H.; Schreurs, M.W.; Mulder, C.J. The spectrum of celiac disease: epidemiology, clinical aspects and treatment. Nat Rev Gastroenterol Hepatol 2010, 7(4), 204-213.