Što su kardiovaskularne bolesti?
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvožilnog sustava. Kroničnog su tijeka te se razvijaju postepeno tijekom života i dugi niz godina su asimpomatske. Nerijetko do pojave simptoma dovodi tek progresija bolesti, dok s druge strane iznenadna srčana smrt može biti prvi simptom. Pojava ateroskleroze navodi se kao njihov glavni uzrok. Predstavljaju veliki javnozdravstveni problem jer su vodeći uzrok smrtnosti i obolijevanja u svijetu. KVB su 2019. godine prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije uzrokovale smrt 17,9 milijuna ljudi u svijetu. U Republici Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti prvi su uzrok smrtnosti od koji je 2020. godine umrlo 22 886 osobe – od toga su odgovorne za 45,4% smrti žena i 34,7% muškaraca (1, 2, 3).
Koji čimbenici uzrokuju kardiovaskularne bolesti?
Čimbenici koji pogoduju nastanku KVB zapravo pogoduju nastanku aterosklerozi koja posljedično utječe na njihov razvoj. Ukoliko osoba ima istvremeno više rizičnih čimbenika, razvoj ateroskleroze je brži. Postoje nepromjenjivi rizični čimbenici, odnosno oni na koje ne možemo utjecati, a to su spol, dob i obiteljska predispozicija, te promijenjivi čimbenici na koje možemo utjecati, a u koje ubrajamo pretilost i debljinu, nedovoljnu tjelesnu aktivnost, nepravilne prehrambene navike, pretjerenu konzumaciju alkohola, pušenje cigareta, arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, hiperkolesterolemiju i psihosocijalne čimbenike (1,4).
Ateroskleroza kao glavni uzrok kardiovaskularnih bolesti
Ateroskleroza kao vodeći uzrok KVB je multifaktorijalna bolest u kojoj dolazi do stvaranja plaka (ateroma), odnosno odlaganja lipida u stijenci velikih elastičnih i srednje velikih arterija, pri čemu dolazi do sužavanja i zadebljanja arterija. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Njene najčešće posljedice su koronarna bolest posebice infarkt miokarda, cerebrovaskularna bolest,đ posebno ishemijski moždani udar i opstrukcija perifernih krvnih žila primjerice donjih udova s klaudikacijama i gangrenom kao glavnim posljedicama (4).
Koronarna bolest srca
Koronarna bolest srca kao jedna od KVB postaje sve veći socijalno-medicinski problem i vodeći uzrok smrti. To je skup kliničkih sindroma uzrokovanih ishemijom miokarda koja je posljedica promijenjene cirkulacije koronarnih arterija i nerazmjera između potrebe i opskrbe miokarda kisikom. Aterosklerotska bolest koronarnih arterija najčešći je uzrok ishemijske bolesti srca. Ovisno o stupnju i lokalizaciji okluzije nastale zbog ateroma klinički se razlikuju dvije skupine ishemijske bolesti – kronična koronarna bolest i akutni koronarni sindrom. U akutni koronarni sindrom ubrajamo asimptomatsku koronarnu bolest tzv. ”nijemu ishemiju”, iznenadnu srčanu smrt, nestabilnu anginu pektoris i infarkt miokarda (1,4).
Što je infarkt miokarda i koji su njegovi simptomi?
Infarkt miokarda je nekroza zahvaćenog dijela miokarda koja nastaje zbog naglog smanjenja koronarnog dotoka. Izuzetno je ozbiljno stanje koje ima smrtni ishod u oko 25% oboljelih. Najčešći i vodeći simptom infarkta je bol u prsima koja se može širiti u lijevo rame, ruku, vrat ili donju čeljust, a opisuje se kao pritisak, žarenje, nelagoda ili mukla bol. Osim toga, može se javiti osjećaj nedostatka zraka, bol u epigastriju, probavne smetnje u vidu mučnine i povraćanja, opća slabost, strah, nelagoda, znojenje. Kod žena se mogu javiti i atipični simptomi poput palpitacija, vrtoglavica, umora. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, promjena u EKG zapisu i biokemijskim markerima oštećenja miokarda (4).
Cerebrovaskularne bolesti
Cerebrovaskularne bolesti na drugom su mjestu kao uzrok smrti u razvijenim zemljama i vodeći su uzrok invaliditeta u svijetu odraslih. To je skupina bolesti koja zahvaća moždane ili vratne krvne žile koje uzrokuju poremećaje cirkulcije koji se prezentiraju sindromom moždanog udara (5,6).
Moždani udar
Moždani udar hitno je stanje koje zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika. To je akutni poremećaj moždane cirkulacije s prolaznom ili trajnom moždanom disfunkcijom i posljedičnim simptomima koji traju duže od 24 sata ili sa smrtnim ishodom. Oko 80% moždanih udara uzrokovano je ishemijskim infarktom, a 20% moždanim krvarenjem (5,7). Prolazni simptomi, ”upozoravajući znaci”, koji odgovaraju moždanom udaru, kraćeg su trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena nazivaju se tranzitorna ishemijska ataka (TIA) te prethode određenom broju moždanih udara stoga osobe koje su imale TIA-u imaju veći rizik nastanka moždanog udara i zahtjevaju detaljnu neurološku obradu. Dijagnoza moždanog udara postavlja se na temelju anamnestičkih podataka, fizikalnog pregleda, kompjutoriziranom tomografijom (CT) ili magnetskom rezonancijom (MRI)(5).
Simptomi moždanog udara
Sličan skup simptoma moždanog udara imaju i muškarci i žene, no žene nerjetko imaju nejasne, atipične simptome. Simptomi moždanog udara javljaju se iznenadna, a to su slabost, oduzetost, ili utrnulost lica, ruke ili noge, posebice ako je zahvaćena samo jedna strana tijela, naglo zamagljenje ili gubitak vida, smetnje govora poput otežanog razumijevanja, izgovaranje ili gubitak govora, gubitak ravnoteže, zanošenje i nesigurnost u hodu, vrtoglavica, iznenadna jaka glavobolja uz koju se može javiti povraćanje i mučnina. Atipični simptomi koji su prisutni kod žena poput nesvjestice, opće slabosti, poteškoća s disanjem, zbunjenosti, dezorijentacije, nagle promjene ponašanja, uzrujanosti, halucinacija, mučnine ili povraćanja, boli i štucanja, često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, te zbog toga stvaraju problem i liječenje je često odgođeno (5,6).
Autor: Sahar Odeh, dr. med.