Prva pomoć je skup postupaka kojim pomažemo oboljeloj ili iznenada unesrećenoj osobi na mjestu nesreće. Osim zbrinjavanja tjelesnih ozljeda i stanja, prva pomoć podrazumijeva pružanje psihološke podrške osobama koje su sudjelovale u nesreći ili osobama koje su bile izložene traumatičnim iskustvima. Ciljevi pružanja prve pomoći su:
- spašavanje života,
- sprječavanje nastanka dodatnih oštećenja te
- skraćivanje vremena liječenja i oporavka.
Pristup bolesnoj ili unesrećenoj osobi jedan je od najvažnijih koraka prilikom pružanja prve pomoći. Osoba koja pruža pomoć mora ostati smirena kako bi dobro procijenila situaciju i poduzela odgovarajuće korake pazeći pritom na vlastitu sigurnost kako se ne bi i sama ozlijedila (1).
Zlatna pravila prilikom pružanja prve pomoći
Kao i u svakom medicinskom postupku tako i u postupku pružanja prve pomoći izrazito je važno pridržavati se osnovnih pravila kojima spašavamo život unesrećene ili oboljele osobe te pritom sebe ne dovodimo u stanje opasnosti.
- Nakon što se zateknete na mjestu nesreće nazovite hitnu službu ili 112 i objasnite im što se dogodilo. Ne zaboravite navesti gdje se nalazite, ukratko opišite situaciju koju ste zatekli na mjestu nesreće, stanje unesrećene osobe i obavezno ostavite svoje podatke. Poslušajte upute dispečera što da radite dok ne stigne ekipa stručne medicinske pomoći.
- Zapamtite vaša sigurnost je na prvom mjestu! Vizualizirajte okolinu u kojoj se unesrećeni nalazi. Ukoliko postoji neposredna opasnost ne približavajte se unesrećenom već pričekajte dolazak ekipe hitne pomoći.
- Ukoliko je unesrećena osoba pri svijesti, ali se žali na bolove u vratu ili leđima nemojte ju pomicati jer uvijek postoji sumnja na ozljedu vratne kralježnice kada svako pa i najmanje pomicanje unesrećene osobe može uzrokovati nastanak dodatnih komplikacija. Ukoliko je osoba pri svijesti priđite joj polako, upitajte je što se dogodilo i kako se osjeća. Pokušajte ostati smireni, umirite bolesnika i razgovorom ga održavajte budnim.
- Poslušajte unesrećenu osobu te na temelju navedenih znakova i simptoma procijenite koje postupke trebate poduzeti
- Zapamtite!!! Budite staloženi i mirni, svjesni svojih mogućnosti i znanja. Poduzmite samo one korake kojim ćete pomoći, a ne dodatno naštetiti unesrećenoj osobi. Točnije, učinite samo ono što znate, a ne što se od vas očekuje.
- I zadnje ali ne i manje važno- ako je u nesreći sudjelovalo više osoba prvo zbrinjavate osobu koja se nalazi u stanju životne ugroženosti, znači prioritet vam je osoba koja ne diše i/ili joj srce ne radi, osoba koja se guši, osoba bez svijesti i osoba koja krvari.
Pridržavajući se osnovnih pravila prilikom pružanja prve pomoći unesrećenom povećate mogućnost preživljavanja i smanjujete postotak komplikacija koje mogu nastati zbog neadekvatno pružene prve pomoći (2).
Najčešći uzroci kardiopulmonalnog aresta
Kardiopulmonalni arest ili srčani zastoj nastaje zbog prekida srčane aktivnosti tijekom koje je, ukoliko se ne reagira na vrijeme moguć smrtni ishod. Najčešći uzroci kardiopulmonalnog aresta su aritmije zbog koronarne bolesti srca, zatim trovanja, pneumotoraks i hipovolemije. Stanje se očituje naglim gubitkom svijesti, prestankom disanja i prestankom cirkulacije. Kardiopulmonalni arest predstavlja po život opasno stanje koje bez brze intervencije završava kobno za bolesnika. Šansa za preživljavanje je najveća ako se pomoć pruži unutar prve minute od nastanka aresta. Prilikom pružanja prve pomoći cilj je ponovno uspostaviti mehaničku ventilaciju srca, to jest uspostaviti ponovni rad srca i disanja što postižemo pravilnom izvedbom kardiopulmonalne reanimacije ili KPR-a.
Kardiopulmonalna reanimacija
Kardiopulmonalna reanimacija naziv je za skup postupaka koji su usmjereni na ponovno uspostavljanju funkcije rada srca i disanja koje su naglo prekinute zbog spomenutih uzroka (infarkt, tamponada srca, trovanja…). KPR se dijeli na temeljne i napredne metode održavanja života. Temeljne mjere oživljavanja ne zahtijevaju nikakvu opremu, a izvode ih osobe koje se zateknu na mjestu nesreće. Napredne mjere oživljavanja odnose se na složenije postupke koje izvodi ekipa stručne medicinske pomoći uz upotrebu odgovarajuće opreme. Izvođenje KPR-a mora započeti najkasnije u prve 3-4 minute od nastanka aresta (3). Nakon toga vremena nastaju nepopravljiva oštećenja to jest odumiranje moždanih stanica. Indikacije za izvođenje KPR-a su prestanak disanja, prestanak rada srca i gubitak svijesti.
Postupak izvođenja KPR-a
- Provjerite da li ste vi, unesrećena osobi ili ljudi u okolini sigurni. Ukoliko postoji opasnost od eksplozije, vatre ili udisanja toksičnih para pričekajte dolazak stručne ekipe koja će situaciju staviti pod nadzor i pomoći unesrećenom.
- Smireno i polako se približite unesrećenom i glasno ga upitajte: Kako ste? Što se dogodilo?
- Ako je osoba pri svijesti pokušajte saznati što se dogodilo i zbrinuti postojeće ozljede. Nikako ju nemojte pomicati ako se žali na bolove u leđima ili vratu jer postoji sumnja na ozljedu kralježnice. Pomoć unesrećenom pružite u položaju u kojem ste ga zatekli osim ako je osoba u neposrednoj opasnosti (zapaljeni automobil i sl.). Nazovite 112 ili 194.
Izvor: https://www.vecernji.hr/vijesti/svi-bi-trebali-proci-tecaj-prve-pomoci-1266054
- Ukoliko je osoba bez svijesti, to jest unesrećeni ne reagira na vaša pitanja niti podražaje, provjerite prisutnost disanja i rada srca. Puls provjeravate laganim pritiskom jagodica prva dva prsta na vratu ili unutrašnjosti ručnog zgloba, a disanje tako da svoj obraz približite ustima i nosu unesrećenoga te promatrate da li se prsni koš podiže odnosno spušta. Ako znakovi života nisu prisutni započinjete osnovno održavanje života, to jest kardiopulmonalnu reanimaciju.
Oživljavanje započinje masažom srca i to tako da unesrećeni mora ležati na tvrdoj podlozi, odjeću nikako ne skidajte da ne bi uzrokovali dodatna oštećenja. Kleknite pokraj unesrećenog i stavite korijen dlana jedne ruke na sredinu prsnog koša, drugi dlan položite preko prvog tako da vam prsti budu isprepleteni.
Tijekom izvođenja postupka ruke se ne smiju savijati već moraju biti ispružene u laktovima s ramenima iznad mjesta pritiska. Jačina pritiska mora biti prilagođena dobi unesrećene osobe što znači da se kod odrasle osobe prsna kost mora udubiti za 5-6 cm, a kod djece za 2-3 cm. Tijekom postupka popuštanja i pritisaka prsnog koša dlanovi se ne smiju odvajati od stjenke prsnog koša. Masaža srca izvodi se brzinom od 100 pritisaka u minuti. Nakon 30 pritiska slijede 2 upuha. U izvođenju postupka sudjeluju bar dvije osobe koje se izmjenjuju nakon svakog ciklusa KPR-a.
- Umjetno disanje može se izvesti na nekoliko načina, a to su usta na usta, usta na nos (kod ozljeda usne šupljine) ili usta na usta i nos (kod djece). Najčešće primjenjivana metoda je umjetno disanje usta na usta . Izvodi se tako da prvo lagano zabacimo glavu i podignemo bradu unesrećenog kako bi oslobodili dišni put, a kažiprstom i palcem ruke koja se nalazi na čelu stisnemo nosnice unesrećenog. Udahnemo normalnu količinu zraka, priljubimo svoja usta oko usta unesrećenog te upuhnemo zrak u njegova pluća .
- Postupak oživljavanja provodite sve dok se ne jave prvi znakovi spontanog disanja ili rada srce odnosno do dolaska ekipe stručne medicinske pomoći (4).
Postupkom kardiopulmonalne reanimacije možete spasiti život unesrećenoj osobi. Najvažnije je da osoba koja pruža prvu pomoć izvodi samo one radnje koje su u skladu s njezinim znanjem i mogućnostima. Ponekad želja za pomoći može biti jača od saznanja da zapravo nismo kvalificirani za izvođenje pojedinih postupaka. Svaka izvedena intervencija mora biti u skladu s ciljevima pružanja prve pomoći, a to su otklanjanje čimbenika koji ugrožavaju život unesrećene osobe, zbrinjavanje i vraćanje unesrećenih osoba u život te osiguravanje sigurnog transporta u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Autor: Alijana Pintarić, bacc.med.techn.
LITERATURA
- https://www.hck.hr/sto-radimo/prva-pomoc/19
- Sekelj A. i suradnici. Prva pomoć: Doktrina i praksa. Zagreb: Medicinska naklada; 2006.
- Hunyadi-Antičević S, Protić A, Patrik J. i suradnici. Smjernice za reanimaciju Europskog vijeće za reanimatologiju. Liječnički vjesnik: 2016;138(11-12).
- http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/kriticna-stanja/kardiorespiratorni-zastoj/kardiopulmonalna-reanimacija