Heljda – superhrana

Iako je poznata kao žitarica, heljda je ustvari pseudožitarica kojoj pripadaju i kvinoja i amarant. Sjeme je voća koje je povezano s rabarbarom, što ju čini prikladnom zamjenom za žitarice kod ljudi koji su osjetljivi na pšenicu ili druge žitarice koje sadrže gluten. Svrstava se među žitarice zato što se priprema na isti način kao i one, ali ne pripada porodici trava.

Jedno vrijeme je bila zanemarena i zaboravljena, a u posljednje vrijeme je ponovo otkrivena. Riječ je o voćnoj sjemenki podrijetlom iz središnjeg dijela Azije gdje je otkrivena prije više od 6000 godina. Često se uzgaja i u sjevernoj Europi, a u našim krajevima odlično uspijeva u Međimurju i u Hrvatskom zagorju gdje se najčešće i koristi u brojnim jelima.

Heljda zbog bogatstva vitamina, minerala i esencijalnih aminokiselina pripada u skupinu superhrane. Posebno je cijenjena u veganskoj prehrani jer je riječ o biljnoj vrsti koja je bogata vlaknima i esencijalnim aminokiselinama.

Sjemenke heljde nalikuju pšenici, ali oblik im je trokutast. Boja im varira od žute i ružičaste do zelene i smeđe. U trgovinama je možete nabaviti u prženom ili u neprženom obliku. Pržena heljda ima više orašast i zemljan okus, dok je okus nepržene heljde više lagan i neutralan.

NUTRITIVNA VRIJEDNOST HELJDE

Heljda se po nutritivnom sastavu ističe među ostalim žitaricama s kojima se najčešće uspoređuje jer se priprema gotovo isto kao i one. Promatrajući sastav, najzastupljeniji su ugljikohidrati, no slijede ih proteini, antioksidansi, vitamini i minerali.

Bogata je dijetalnim vlaknima i sadrži osam esencijalnih aminokiselina. Od minerala sadrži: fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar i mangan. Minerali prisutni u heljdi puno bolje apsorbiraju u tijelu nego kod žitarica. Sadrži obilje snažnih antioksidansa imenom flavonoidi koji pospješuju aktivnost vitamina C.

Otkriveno je da heljda smanjuje visoki tlak i kolesterol te da održava zdravlje kardiovaskularnog sustava, a smanjuje rizik od raka. Namirnica je niskog ili umjerenog glikemijskog indeksa pa je iz tog razloga sigurna za one koji imaju problema s oscilacijama glukoze u krvi. U ljusci heljde koncentrirana su vlakna i otporni škrob koji pozitivno djeluju na zdravlje probave.

HELJDA U KUHINJI

Heljda je svestrana namirnica koja se može konzumirati u sirovom ili skuhanom obliku te kao takva može biti dodatak raznim salatama, juhama, varivima, desertima i slasticama. Može se dodati u popečke, veganske sarme ili konzumirati jednostavno s povrćem. Odlično pristaje uz korjenasto i zeleno lisnato povrće, a od začina uz bosiljak i korijander.

Iako se i prije kuhanja preporučuje njezino namakanje u vodi, to je obvezno prije konzumiranja u sirovom obliku. Ako je želite uklopiti u doručak, ostavite je da tijekom noći odstoji u vodi.

Također, jedna od poznatijih upotreba heljde su soba rezanci to jest rezanci od heljde. Originalno se rade od mješavine heljdinog i pšeničnog ili samo heljdinog brašna, a njihova izrada postala je turistička atrakcija u Japanu. Tradicionalno se servira u vrućoj juhi kao i hladna uz prikladni umak. Odlikuje se blago orašastim i zemljanim okusom. Ovi rezanci su jedni od najčešće upotrebljavanih sastojaka u azijskoj kuhinji.

Najčešće se koristi kao zamjena za rižu i priprema se na isti način kao i bilo koji drugi rižoto. Osim toga, poznata je hajdinska kaša koja je popularna u Međimurju i Hrvatskom Zagorju.

Nekoliko razloga da uvrstite heljdu u vašu prehranu:

  • Najbolji izvor bjelančevina među biljnim izvorima, sadrži osam  esencijalnih aminokiselina
  • Bogat izvor vitamina B kompleksa (B1, B3, B5, B6, B9)
  • U slojevima zrna kriju se brojni minerali – sadrži fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar i mangan
  • U zrnima heljdine kaše prisutni su i flavonoidi, koji u tijelu djeluju antibakterijsko i sprječavaju nastanak slobodnih radikala koji mogu uzrokovati rak
  • Bogata je dijetalnim vlaknima
  • Ne sadrži gluten, zbog toga je pogodna za alergične osobe
  • Održava zdravlje kardiovaskularnog sustava
  • Otkriveno je da heljda smanjuje visoki tlak i kolesterol
  • Smanjuje razinu šećera u krvi, povoljna je za dijabetičare

Autor: Katarina Novina, mag. ing. techn.aliment.