Suvremen način života, razvoj tehnologije, dostupnost hrane (posebice energetski bogate šećerima i mastima), uvelike su olakšali život modernog čovjeka, međutim cijena kojom to plaćamo vrlo često je naše zdravlje. Dok na jednom kraju svijeta imamo problem sa gladi i pothranjenosti, u razvijenim zemljama pretilost postaje veliki javnozdravstveni problem 21. stoljeća. Najdeblja smo generacija u povijesti čovječanstva; sjedala u kinima i javnom prijevozu postaju nam sve tješnja, veći konfekcijski brojevi sve traženiji.
Bez obzira na osviještenost o rizicima za zdravlje, poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi i promicanje zdravih stilova života, broj pretilih osoba u konstantnom je porastu. Naše zdravlje je u opasnosti baš kao i zdravlje naše djece koja uče od roditelja.
Uzrok pretilosti mogu biti nasljedni faktori, endokrini i metabolički faktori, ali u velikom broju slučajeva uzrok je u stilu života današnjeg čovjeka; sjedilački način života, smanjena tjelesna aktivnost, prekomjerno konzumiranje hrane te stres.
Glavni problem je često dostupnost i izvrstan okus hrane koja nas mami gdje god pošli. Druženja i susreti s ljudima postali su nezamislivi bez slanih zalogajčića, kolačića, soka. Putovanja su nezamisliva bez grickanja, hrana nas prati u kinu, šetnji, radnom mjestu, školi pa čak i u čekaonicama gdje su dostupni automati sa slatkim pićima, a dostave hrane omogućuju da ne moramo previše hodati kako bi došli do obroka. U knjizi Dijete u formi, poznati američki pedijatar koji se pomno bavi problematikom pretilosti kod djece navodi da premašivanjem dnevnih kalorijskih potreba samo sa limenkom gaziranog pića i vrećicom čipsa dnevno, godišnje dobivamo 12 kilograma (1).
Najjednostavnija definicija pretilosti jest da je to prekomjerno nakupljanje masnog tkiva.
Pretilost je 1990.godine službeno klasificirana kao bolest te definirana indeksom tjelesne mase većim od 30kg/m2. U početku predstavlja estetski problem dok kroz duži period uzrokuje brojne zdravstvene komplikacije te skraćuje život. Također treba razlikovati pretilost od prekomjerne tjelesne težina koja je definirana indeksom tjelesne mase od 25 – 29kg/m2 (2).
Najveću stopu pretilosti u svijetu ima Sjeverna Amerika (3).
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, u Europi gotovo 60% odraslih te svako treće dijete ima prekomjernu težinu ili je pretilo. U periodu od 1975. -2016g. prevalencija pretilosti kod odraslih porasla je oko 138% s tim da je u periodu od 2006. – 2016. zabilježen porast od 21% (4). Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da oko 65% odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu (5)
Izvor: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/gotovo-dvije-trecine-odraslih-osoba-u-hrvatskoj-ima-prekomjernu-tjelesnu-masu-ili-debljinu/
U tablici su prikazani podatci o broju pretilih osoba za Hrvatsku preuzeti iz Zdravstveno-statističkih ljetopisa u periodu od 2016. – 2019. (6-9).
| Godina | Broj osoba kod kojih je utvrđena pretilost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti |
| 2016. | 14 069 |
| 2017. | 12 762 |
| 2018. | 14 131 |
| 2019. | 11 176 |
Tablica 1. Prikaz broja osoba sa utvrđenom pretilosti u periodu od 2016.- 2019.g. u Hrvatskoj
Zdravstveni problemi povezani s prekomjernom težinom počinju već u djetinjstvu i doba mladenaštva, a očituju se kao zadihanost, poremećaj sna, intenzivan umor, povišen krvni tlak, povišen kolesterol, dijabetes tipa 2, problemi sa kralježnicom, kukovima i koljenima, neredovite mjesečnice, bolesti žući i psihički problemi (1).
Ukoliko se tjelesna težina ne smanji, starenjem se ovi problemi intenziviraju te se javljaju kardiovaskularne bolesti, tumori, dijabetes, respiratorne bolesti, gastrointestinalne bolesti, mišićno – koštani poremećaji te brojni psihološki poremećaji. U nekim zemljama pretilost bi mogla preteći pušenje kao glavni rizik za nastanak karcinoma (4).
Najčešće kardiovaskularne bolesti kojima su izložene pretile osobe jesu hipertenzija (povišen krvni tlak), ateroskleroza (stanjenje stijenke arterije i nakupljanje plaka) te moždani udar. Ishemijeske bolesti srca (stanje smanjenog protoka krvi u srce najčešće zbog ateroskleroze) vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj 2020.godine (10).
Dijabetes je bolest kod koje tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina. Uloga inzulina jest da šećer iz krvi dospije u sve stanice. Razlikujemo dijabetes tipa 1 (kod kojeg tijelo uopće ne proizvodi inzulin) i dijabetes tipa 2 (kod kojeg tijelo proizvodi inzulin, ali ne reagira na njega normalno, javlja se inzulinska rezistencija). Većina oboljelih od dijabetesa tipa 2 ima problema sa prekomjernom težinom. Nekada je to bila bolest „rezervirana“ za odrasle, a danas su sve češće inzulinske rezistencije kod djece. Inzulinska rezistencija pojačava rizik od bolesti srca, moždanog udara, bolesti bubrega te Alzheimerove bolesti u starijoj životnoj dobi (1).
U Hrvatskoj je 2019g. registrirano 315 298 punoljetnih osoba sa dijagnozom dijabetesa (9).
Izvor: https://petica.hr/o-programu/
Pretilost je povezana sa razvojem zloćudnih bolesti kao što su kolorektalni karcinom, leukemija, Hodgkinova bolest (11).
Nerijetko se javljaju i respiratorni simptomi: otežano disanje pri manjim naporima, astma, kronična opstruktivna plućna bolest kao i sindrom apneje u snu. Apneja je privremeni prekid disanja pri spavanju što može uzrokovati smanjenje količine kisika u krvotoku što predstavlja opterećenje za srce. Apneja uzrokuje nemiran san, iscrpljuje i smanjuje koncentraciju (1).
Porastom tjelesne težine opterećuju se zglobovi posebice kukovi, koljena i kralježnica. Trajna oštećenja završavaju operativnim zahvatima ugradnje umjetnih zglobova.
Brojna istraživanja potvrđuju i povezanost između pretilosti i pojave depresije i anksioznosti.
Trend porasta pretilosti u budućnosti značajno će utjecati na zdravlje stanovništva i njegov doprinos društvu i gospodarstvu smanjenjem radne snage te povećanjem troškova rada.
Pretilost je poprimila epidemijske razmjere, narušava kvalitetu i trajanje života. Iako se osobama sa viškom kilograma gubitak istih čini težak i nedostižan cilj, postupnim i tajnim mijenjanjem načina života, prehrane i kretanja itekako se može poboljšati kvaliteta života, smanjiti rizik od brojnih oboljenja te pozitivno utjecati na buduće generacije.
Autor: Ana Debeljak De Martini dipl.physioth.
LITERATURA:
- Gavin M, Dowshen A.S, Izenberg N. Dijete u formi.Zagreb: Mozaik knjiga; 2007.
- Agha, Maliha, and Riaz Agha. “The rising prevalence of obesity: part A: impact on public health.” International journal of surgery. Oncology . 2017 [pristupljeno 26.07.2022.]; : e17. doi:10.1097/IJ9.0000000000000017Dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/318156193_The_rising_prevalence_of_obesity_part_A
- Jovanović Ž. Pretilost i masti u hrani. Medicina [Internet]. 2002. [pristupljeno 25.07.2022.];38(1-2):3-10. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:748727
- World Health Organization. Obesity in the WHO European region, WHO European Office for the Preventien and Control of Noncommunicable Diseases; 1-8, 2022. [pristupljeno 26. 07.2022.];
5. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Gotovo dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu! [pristupljeno 22.07.2022.]; Dostupno na : https://www.hzjz.hr/aktualnosti/gotovo-dvije-trecine-odraslih-osoba-u-hrvatskoj-ima-prekomjernu-tjelesnu-masu-ili-debljinu/
6. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2016. godinu. Stevanović R, Capak K,Brkić K, ur. [Internet] Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2017 [pristupljeno 29.07.2022.]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/05/Ljetopis_2016_IX.pdf
7. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2017. godinu. Stevanović R, Capak K, Brkić K, ur. [Internet] Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2018 [pristupljeno 29.07.2022.]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2019/03/Ljetopis_2017.pdf
8. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2018. godinu. Stevanović R, Capak K, Brkić K, ur. [Internet] Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2019 [pristupljeno 29.07.2022.]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2019/10/Ljetopis_Yearbook_2018-1.pdf
9. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2019. godinu. Stevanović R, Capak K, Benjak T, ur. [Internet] Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2020 [pristupljeno 29.07.2022.]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/02/Ljetopis_Yerabook_2019.pdf
10. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2020. godinu. [Internet] Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo; 2021 [pristupljeno 29.07.2022.]. Dostupno na : https://www.hzjz.hr/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis-za-2020-tablicni-podaci/
11. Weihrauch-Blüher S, Schwarz P, Klusmann JH. Childhood obesity: increased risk for cardiometabolic disease and cancer in adulthood. Metabolism. 2019;92:147–52. [pristupljeno 30.07.2022.]. doi: 10.1016/j.metabol.2018.12.001. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30529454/