Održavanje zdravlja zubi i usne šupljine nije samo prevencija zubobolje – time ujedno čuvamo tjelesno zdravlje i štitimo unutarnje organe od bolesti koje se mogu razviti kao posljedica loše oralne higijene i zanemarenih, neliječenih zubi.
Naime, u nastanku i širenju karijesa sudjeluje velik broj bakterija koje svojim metabolizmom dovode do razaranja tvrdih zubnih tkiva. Napredovanjem karijesa kroz caklinu i dentin u dubinu zuba do zubne pulpe (”živca”), mikroorganizmi ulaze u korijenski kanal te se mogu proširiti u okolnu kost i izazivati akutnu ili kroničnu upalu.
Osim karijesa, rizik za zdravlje predstavljaju i bolesti desni jer parodontni džepovi u kojima su prisutni zubni plak i kamenac također obiluju bakterijama.
Na taj način, zub može postati ulazni put bakterijskih upalnih agensa u organizam.
Ukoliko bakterije izazovu apsces, gnojna upala i otok se iz područja zuba mogu proširiti u okolna tkiva i izazvati komplikacije kao što su tromboza kavernoznog sinusa, apsces mozga, bakterijski meningitis, sinuitis, medijastinitis, osteomijelitis ili sepsa. Nažalost, ponekad širenje zubnog apscesa može završiti smrtnim ishodom.
Osim akutnog i naglog širenja gnojnog apscesa iz zuba u okolna tkiva i organe, postoje brojne bolesti izazvane bezbolnim, kroničnim upalama zuba. Nastaju kao posljedica ulaska bakterija ili njihovih metabolita u krvotok i njihovog širenja do udaljenih organa. Žarišta oralnih bakterija najčešće su zubi s neliječenim ili neuspješno liječenim korijenskim kanalima, parodontnim džepovima, strana tijela u oralnim tkivima, upale oralne sluznice, kao i zaostali zubni korijenovi ili ostatci zuba.
Znanstvene studije povezale su oralna žarišta s bolestima srca, hipertenzijom, reumatoidnim artritisom, dermatološkim i respiratornim bolestima, Alzheimerovom bolesti i prijevremenim porodom.
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
Najnovije harvardske studije potvrdile su prijašnja saznanja da pacijenti narušenog oralnog zdravlja imaju veće izglede razviti kardiovaskularnu bolest. Najveći rizik postoji kod pacijenata koji imaju bolesti desni (gingivitis, parodontitis) i lošu oralnu higijenu jer imaju dvostruko veću vjerojatnost za razvoj kardiovaskularne bolesti nego osobe zdravih zubi i desni.
Oralne bakterije (streptokoki i parodontne anaerobne bakterije) postaju rizik za zdravlje jer se šire krvotokom te mogu oštetiti krvne žile, izazvati aterosklerozu, uzrokovati sitne krvne ugruške, endokarditis, miokarditis, srčani ili moždani udar. Dokaz ovoj tvrdnji pronalazak je ostataka oralnih bakterija unutar aterosklerotskih naslaga na stijenkama krvnih žila u tijelu.
RESPIRATORNE BOLESTI
Bakterije prisutne u sitnim kapljicama udahnutim iz usne šupljine i grla u donji dio respiratornog sustava mogu izazvati bakterijsku upalu pluća. Osim udisanjem, oralne bakterije mogu se krvotokom prenijeti do dišnog sustava te tako povećati rizik od nastanka infekcija.
Uzročnici parodontnih bolesti ujedno mogu dovesti do pogoršanja već postojeće respiratorne bolesti (kronične opstruktivne bolesti pluća, emfizema).
REUMATOIDNI ARTRITIS
Bakterija Porphyromonas gingivalis, uzročnik parodontitisa, proizvodi enzim peptildilarginin deiminazu (PAD) koji je identificiran kao pokretač u razvoju reumatoidnog artritisa.
Djelovanjem enzima nastaju promjene na proteinima hrskavice zbog čega organizam više ne prepoznaje vlastiti protein te dolazi do pokretanja imunološkog odgovora i nastanka upale koja oštećuje vlastitu hrskavicu i koštano tkivo u zglobovima.
Liječenjem ili vađenjem zuba uzročnika kod nekih se pacijenata značajno popravlja klinička slika artritisa.
ALZHEIMEROVA BOLEST
Prema najnovijim saznanjima, oralna infekcija već spomenutom bakterijom Porphyromonas gingivalis ujedno je jedan od čimbenika rizika za razvoj Alzheimerove bolesti.
Smatra se da bakterija krvnim žilama dolazi do mozga i prolazi krvno-moždanu barijeru, a potom može pokrenuti karakteristično nakupljanje proteina ß-amiloida koji stvara plakove i neurofibrilarne tračke čime dolazi do oštećenja moždanih stanica.
U područjima mozga zahvaćenim patološkim promjenama specifičnim za Alzheimerovu bolest, znanstvenici su osim DNA P.gingivalis izolirali i enzime toksične proteaze koje proizvodi bakterija.
PRIJEVREMENI POROD
Istraživanjima je utvrđeno da trudnice koje boluju od kroničnih bolesti desni (gingivitisa ili parodontitisa) imaju čak 4 do 7 puta veću vjerojatnost prijevremenog poroda i rođenja novorođenčadi niske porođajne težine.
Bakterije koje uzrokuju parodontitis putem krvotoka mogu dospjeti do posteljice i uzrokovati upalu koja dovodi do pucanja amnionske vrećice (vodenjaka) što rezultira prijevremenim porodom.
Prijevremeno rođene bebe izložene su većem riziku od infekcija, respiratornih i probavnih problema, kao i oštećenjima vida i sluha te sporijem motoričkom razvoju.
Dakle, postoji mogućnost da stjecanjem svijesti o važnosti oralnog zdravlja preveniramo pojavu određenih bolesti u čijoj je podlozi djelovanje oralnih bakterija.
Prevencija uključuje održavanje oralne higijene i zdravlja usne šupljine i zubi, pravovremeno liječenje karijesa i bolesti desni, kao i redovne kontrolne preglede kod stomatologa.
Autor: Ana Subić, dr.med.dent.