Pandemija COVID-19 potaknula je sve zemlje da se suoče s dosad nepoznatim izazovima. Način na koji će se bolest COVID-19 manifestirati kod zaraženih osoba vrlo je različit. Bolest može proći asimptomatski, uzrokovati blaže, ali i teške simptome, a kod nekih pacijenata može imati i smrtni ishod. Poznato je da su skupine kod kojih je vjerojatnije da će razviti teške simptome ili čak umrijeti starije osobe i osobe koje žive s kroničnim nezaraznim bolestima kao što su debljina, kardiovaskularne bolesti, kronične respiratorne bolesti, dijabetes i rak (Svjetska zdravstvena organizacija, 2020.). Debljina, osim što je kronična nezarazna bolest, istovremeno je i čimbenik rizika za razvoj drugih kroničnih nezaraznih bolesti (Svjetski atlas debljine, 2022.) i jedan od javnozdravstvenih prioriteta suvremenog društva.
Općenite mjere sprječavanja širenja zaraze usklađene su sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i uključuju preporuke koje se odnose na pojačanu osobnu higijenu (treba izbjegavati nečistim rukama dodirivati usta, nos, oči i lice), preporučuje se održavanje fizičkog razmaka između osoba na 1,5 m u zatvorenim prostorima, preporučuje se korištenje medicinskih maski za lice te redovito prozračivanje, čišćenje i dezinfekcija prostora.
Kako bi usporile širenje zaraze vladajuće strukture gotovo svih zemalja svijeta provele su niz restriktivnih mjera, uglavnom ograničavajući mobilnost ljudi i promičući ostanak kod kuće kao najsigurniju opciju. Ove mjere, iako doprinose usporavanju širenja pandemije COVID-19, imaju učinke koji se podudaraju s osnovnim korijenima nastanka debljine; smanjenje tjelesne aktivnosti, povećanje sjedilačkog ponašanja i konzumiranje više prerađene hrane te je u njih neophodno uključiti i mjere promicanja zdravlja.
Stoga je, kako bismo očuvali najvišu moguću razinu tjelesnog i mentalnog zdravlja stanovništva u razdoblju COVID-19, kako dugoročno tako i kratkoročno, od vitalnog značaja osmisliti i provesti strategije promicanja zdravlja zajedno s javnozdravstvenim mjerama usmjerenim na usporavanje širenja zaraze.
U cilju promicanja tjelesnog, mentalnog i spolnog zdravlja cijele populacije u Republici Hrvatskoj, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u partnerstvu s mrežom zavoda za javno zdravstvo te u suradnji s brojnim tijelima državne uprave, lokalnim zajednicama, nevladinim organizacijama i ostalim relevantnim dionicima provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo. Zbog sveoubuhvatnosti u pristupu, Nacionalni program Živjeti zdravo provodi se kroz pet komponenti: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš. Aktivnosti usmjerene poboljšanju zdravlja cijele populacije provode se kroz implementaciju u lokalnim zajednicama informiranjem, educiranjem i senzibiliziranjem građana svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života, kao i osnaživanjem dostupnosti zdravih stilova života u brojnim okruženjima poput škole, radnog mjesta, zajednice i sl.
Kako bi usmjereno djelovali na promicanje zdravlja tijekom provođenja mjera za usporavanje širenja bolesti COVID-19, u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo, uz #ŽivjetiZdravoKodKuće izrađene su i izdane su brojne preporuke za: svakodnevnu tjelesnu aktivnost, tjelesno vježbanje za djecu i za odrasle, pravilnu prehranu u vrijeme smanjenih kontakata, strateško korištenje namirnica, unos vode, boravak kod kuće s djecom predškolske dobi, ograničavanje vremena provedenog pred ekranima, i druge. Sve preporuke dostupne su na www.zivjetizdravo.eu.
Uslijed svega navedenog, promicanje zdravlja neizostavna je karika koju je neophodno integrirati u sve mjere očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. Pritom je ključno utjecati na okruženja u kojima se odvija svakodnevni život i djelovanje ljudi kako bi se konačno ostvario i krajnji cilj – pružila podrška svim ljudima u ostvarenju najveće moguće razine zdravlja i kvalitete života u svim izazovima budućnosti.
Tekst nastao u suradnji sa Službom za zdravstvenu ekologiju i Službom za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo