Često rutinski sistematski pregled završi zabrinutim liječnikovim pogledom gdje nam kaže da ćemo morati malo pripaziti na prehranu. Ono što mi čujemo je „Nema više plandovanja“ ili kako se u mom kraju voli reći „Završio je kurbin pir!“. Automatski razvijamo u glavi dijetalni mentalitet po kojem se osjećamo da nam je nešto uskraćeno i da smo na neki način kažnjeni. U smislu: “Dosta si se zabavljao, sada malo moraš patiti.“ No je li tome zaista tako?
Pogledajmo malo značenje riječi dijeta (eng. diet). U hrvatskom rječniku dijeta znači način prehrane koji se zasniva na umjerenosti ili na odricanju pojedinih tvari ovisno o svrsi dijete, u prvom redu masnoća [1]. Ali sama riječ je nastala od latinske riječi diaeta, odnosno grčke diaita što u doslovnom smislu znači način življenja. U engleskom jeziku su obje verzije u upotrebi, gdje jedna ima značenje jednako kao i kod nas, a druga jednostavno znači prehrana. Tako svako živo biće ima svoju prehranu (diet). Na primjer, lastavica se hrani kukcima koje lovi u letu i pije tijekom leta iznad vode [2], balegar se hrani izmetom kojeg kotrlja i radi kuglice koje kasnije u miru jede [3], a slonu je potrebno oko 300 kilograma trave, lišća i plodova te i do 200 litara vode dnevno [4]. Zanimljivo je da su dvadesetih godina prošlog stoljeća otkrili da slonovi u cirkusu, kad se maknu iz svog prirodnog staništa i svoje prirodne prehrane žive samo 7 godina dok u divljini dožive i do 70 godina. Svako živo biće ima svoju prehranu uz koju je evoluiralo i kad se udalji od nje sklono je razvijanju različitih bolesti, a samim time i skraćenju životnog vijeka. Postavlja se pitanje koja je ljudska prehrana. Uz kakvu prehranu su se ljudi razvijali i evoluirali da postanemo vrsta kakva danas jesmo? Živimo li danas jedući ono na što se naše tijelo milijunima godina navikavalo i za čim je razvilo potrebu? Ako pogledamo malo koja nam je hrana danas najdostupnija, mislim da znate odgovor. S većinom hrane koju danas konzumiramo smo se kao vrsta susreli u posljednjih stotinjak godina. Neki će reći da žitarice i mlijeko su tu oko deset tisuća godina, ali i to je jako mali period u odnosu na dva milijuna godina koliko postojimo kao vrsta. Ljudsko tijelo je evoluiralo da zahtijeva određene nutrijente da bi optimalno funkcioniralo. U nedostatku tih tvari razvija različite bolesti. Osoba može jesti samo najzdravije organski proizvedene namirnice, ne konzumirati nikakve slatkiše niti prženu hranu, ali recimo da na primjer ne uzima ništa što sadrži vitimin C. Što mislite što će joj se dogoditi? Oslabit će joj imunitet, pokupit će neku infekciju, razviti upalu i umrijeti. Da, dobro ste pročitali, umrijeti. Jednako kao što su slonovi umirali već nakon sedam godina u cirkusu jer nisu dobivali ono što je njihovom tijelu bilo potrebno. Stoga, kad odlučite učiniti nešto za svoje zdravlje, prije nego odlučite izbaciti slatkiše, gazirana pića, „fast food“ i ostale otrove, razmislite čega dobrog možete unijeti malo više u svoju prehranu. Budimo realni, svi mi jako dobro znamo što je dobro za nas, a što nije, ali nekako to cijelo vrijeme uspješno ignoriramo. Upravo iz razloga jer stavljamo fokus na negativno i da nam se nešto oduzima, izbacivanje loše hrane ili bolje rečeno „antihrane“ rijetko kome postane stil života (čast osviještenim iznimkama), a najčešće potraje samo do prve zabave, lošeg dana na poslu ili pojavljivanja štanda sa sladoledima. S druge strane, voće i povrće nam neće izliječiti bolesti, ali nedostatak voća i povrća sigurno će doprinijeti njihovom razvijanju. A tko zna, ako pojedemo koju borovnicu više, možda nas i prođe želja za čokoladom ili sladoledom.
Autor: Danka Pažanin, mag.educ.
(licencirana WILDFIT trenerica)
Foto: Sandi Larma
Više na:
[1] https://jezikoslovac.com/word/1evg
[2] https://www.plantea.com.hr/lastavica/
[3] http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8943
[4] https://nationalgreenhighway.org/2233-elephants-structure-nutrition-weight-speed-enemies-ph.html