Alergija je pretjerana i prejaka reakcija imunološkog sustava na tvari (alergene) koje su inače bezopasne i u većine ljudi ne izazivaju reakciju. Alergijske bolesti unazad nekoliko desetljeća pokazuju uzlazni trend, te su postale jedne od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Procjenjuje se kako od nekog oblika alergije boluje oko 25% svjetskog stanovništva s tendencijom porasta bez obzira na spol, dob i socijalni status. Uz pelud, najčešće su alergije na životinjsku dlaku i perje, prašinu, plijesan, hranu, lijekove, otrove insekata (ose, pčele, stršljeni.). Alergije najčešće nastaju u ranom djetinjstvu, no mogu nastati i u odrasloj dobi. Smatra se da je genetska predispozicija najvažniji čimbenik koji određuje hoće li neka osoba biti alergičar ili ne.
Alergeni u organizam mogu biti uneseni dišnim ili probavnim putem, krvožilnim sustavom (injekcija penicilina ili analgetika, ubod insekata), preko kože.
Alergijske bolesti mogu se manifestirati širokom lepezom simptoma pa razlikujemo simptome gornjeg i donjeg dišnog sustava, kožne promjene, te najteži tj. generalizirani oblik koji se naziva anafilaktički šok.
Najčešći klinički simptomi alergijskih bolesti su simptomi gornjeg dišnog sustava u vidu alergijskog rinitisa, a uključuju pojačanu sekreciju iz nosa, osjećaj napunjenosti i otežano disanje na nos, svrbež nosa, očiju i nepca, kihanje, crvenilo i suzenje očiju, promuklost.
Alergijski simptomi donjeg dijela dišnog sustava mogu upućivati na alergijski oblik astme a manifestiraju se kao suhi i podražajni kašalj, otežano disanje, osjećaj nedostatka zraka, pritisak u prsnom košu i zviždanje u prsima. Važno je naglasiti da se u slučaju pojave takvih simptoma potrebno javiti liječniku.
Alergijske promjene na koži mogu se manifestirati kao crvenilo i svrbež kože, urtikarija, otekline, različite vrste osipa s mjehurićima, erozijama i/ili krastama.
Alergijske reakcije u probavnom sustavu (na hranu, lijekove) mogu se manifestirati kao otečenost sluznice usne šupljine, jezika i ždrijela, nemogućnost gutanja, bolovi u trbuhu, povraćanje, proljev, urtikarija. Otok sluznica može dovesti do problema s disanjem i gušenja, te je u takvim slučajevima potrebna hitna liječnička pomoć.
Anafilaktična reakcija je najteži oblik alergijske reakcije koji se može javiti kao odgovor na razne alergene – hranu, lijekove ili ubod kukca, a većina reakcija se događa unutar sat vremena od izloženosti antigenu. To je hitno stanje koje se mora odmah liječiti jer može dovesti do smrtnog ishoda. Anafilaktička reakcija se prezentira padom krvnog tlaka, oslabljenim i ubrzanim pulsom,otežanim disanjem, smušenošću ili gubitkom svijesti, kožnim osipom,urtikarijom, mučninom i povraćanjem itd.
Liječenje alergija:
Nakon što je pacijentu postavljena dijagnoza alergije na temelju anamneze, kliničkog pregleda, specifičnih laboratorijskih pretraga i kožnih testova potrebno je započeti liječenje s ciljem ublažavanja kliničkih simptoma, sprečavanja komplikacija i poboljšanja kvalitete života. Liječenje prije svega uključuje izbjegavanje kontakta s alergenom te po potrebi korištenje lijekova. Najčešće korišteni lijekovi su antihistaminici te lijekovi iz skupine kortikosteroida (npr.kapi za oči ili sprej za nos, masti ili kreme), imunoterapija, hiposenzibilizacija.
Prevencija:
Budući da uskoro počinje sezona cvjetanja ambrozije koja je najjači peludni alergen na našim prostorima osvrnut ću se na neke od savjeta kojih bi se trebale pridržavati osobe alergične na pelud:
– pratiti peludni kalendar
– izbjegavati dulji boravak i radove na otvorenom posebice između 10-19 sati, te za vrijeme suhog i vjetrovitog vremena
– planirati boravak na otvorenom nakon kiše kada je najmanja koncentracija peludi
– držati zatvorene prozore stana i automobila uz korištenje klimatizacijskih uređaja s filtrima za pelud
– tijekom boravka na otvorenom nositi zaštitnu masku
– izbjegavati sušenje odjeće i posteljine na otvorenom
– nakon boravka na otvorenom oprati korištenu odjeću, istuširati se i oprati kosu kako bi se spriječio unos peludi u prostor u kojem se boravi
– redovito prati i četkati kućne ljubimce budući da i oni skupljaju pelud
– redovito uzimati propisanu liječničku terapiju
Autor: Helena Subić, dr. med.