Što je stres?
Stres možemo definirati kao individualni odgovor organizma na bilo koju situaciju ili radnju koju organizam percipira kao “štetnu ili prijeteću”, a koji remeti čovjekovu ravnotežu. Uzroke koji dovode do stresa nazivamo stresorima i oni su individualni za svakog čovjeka. Stresori mogu biti veliki životni događaj kao što su smrt člana obitelji, bolest, brakorazvod, preseljenje, promjena posla, kupnja nekretnine. U svakodnevne stresne situacije možemo ubrojiti gužvu u prometu, svađu s partnerom, nedostatak financijskih sredstava, neugodnu situaciju na poslu. Svaka od tih situacija traži određenu prilagodbu od pojedinca, a način na koji će se pojedinac nositi sa stresorom pod utjecajem je genetskog naslijeđa, odgoja, dotadašnjih iskustva i ponašanja, socijalne podrške.
Stres je postao dio svakodnevnice gotovo svake osobe i može utjecati na sve sfere našega života, uključujući emocije, ponašanje, sposobnost razmišljanja i tjelesno zdravlje.
Kada stres ima negativne posljedice, govorimo o distresu, a pozitivni stres ili eustres sa sobom nosi pozitivna uzbuđenja te omogućuje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline. Prepoznavanje simptoma stresa može biti teže nego što mislimo, a iznimno je važno za prevenciju bolesti koje stres može uzrokovati.
Koji su simptomi stresa?
Emocionalni simptomi stresa uključuju uznemirenost, bezvoljnost, depresivnost, osjećaj preopterećenosti, nemogućnost opuštanja, nisko samopouzdanje, ispade ljutnje, osjećaj usamljenosti, socijalno izoliranje.
U fizičke simptome stresa ubrajamo iscrpljenost, glavobolju, nesanicu, probavne tegobe, povećanje ili smanjenje apetita, bolove i napetost u mišićima, bol u prsima i ubrzan rad srca, povišen krvni tlak, znojenje, suha usta i teško gutanje
Kognitivni simptomi stresa uključuju konstantnu zabrinutost, zaboravnost i neorganiziranost, nemogućnost fokusiranja, lošu koncentraciju
Koje su posljedice dugotrajnog stresa?
Dugotrajno djelovanje stresora ima nepovoljan učinak na gotovo sve organske sustave, te može dovesti do razvoja bolesti. Svaki stres remeti ravnotežu organizma, a on povratno odgovara kompleksnim neuroendokrinim i vegetativnim reakcijama koje nastoje povratiti ravnotežno stanje. Bitna sastavnica odgovora na stres jest hormonska os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, koja je odgovorna za pojačano lučenje kortizola kojega nazivamo i hormonom stresa. Izlučuje ga kora nadbubrežne žlijezde, a utječe na brojne sustave u našem organizmu budući da sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. U tom stanju pokreću se različiti mehanizmi u našem tijelu, koji za posljedicu imaju brojne organske promjene na različite sustave u tijelu kod kojih se najprije pokazuju funkcionalne promjene koje mogu dovesti do bolesti.
BOLESTI POVEZANE SA STRESOM
– kardiovaskularni sustav (povišen krvni tlak, poremećaji srčanog ritma, infarkt miokarda)
– endokrini sustav (bolesti štitnjače, dijabetes)
– gastrointestinalni sustav (gastritis, GERB, ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, iritabilni kolon),
– imunološki sustav (astma, reumatoidni arthritis)
– mišićno-koštani sustav (bolni sindromi)
– psihički poremećaji (depresija, anksiozni poremećaji, PTSP)
Stres je u današnje vrijeme gotovo nemoguće izbjeći, a uz prepoznavanje simptoma stresa također je važno pronaći i prakticirati učinkovite načine za opuštanje i nošenje sa stresom. Pri tome bismo trebali izbjegavati radnje poput gledanja televizije, “surfanja” internetom ili igranja videoigara koje mogu djelovati opuštajuće, ali dugoročno mogu povećati stres.
Savjeti:
– Odvojite vrijeme za aktivnosti koje vas vesele (čitanje, slušanje glazbe, odlazak u šetnju, na koncert i sl.)
– Budite tjelesno aktivni (vježbanje, trčanje, planinarenje, šetnje prirodom)
– Vodite računa o zdravoj prehrani i dovoljnoj količini sna
– Izbjegavajte upotrebu duhana, prekomjernu količinu kofeina i alkohola te upotrebu ilegalnih supstanci.
-Vježbajte tehnike opuštanja npr. vježbe disanja, autogeni trening, meditaciju, jogu
– Provodite vijeme s obitelji i prijateljima, budite humoristični, smijte se što više
– Pokušajte zapisati ono što vas muči i kako se zbog toga osjećate
– Nemojte oklijevati potražiti stručnu pomoć
Autor: Helena Subić, dr. med., specijalist psihijatrije
Foto: Sandi Larma